Strategija EU: Nepovoljne poruke za BiH

U BiH su različiti komentari Strategije EU prema Zapadnom Balkanu. Kritike su upućene vlastima, ali i "dvostrukim standardima" EU. Upozorava se i na prostor koji EU ostavlja za djelovanje Rusiji, piše "Deutsche Welle".

"Od svih zemalja Zapadnog Balkana BiH je među posljednjima po spremnosti da uđe u EU“, ističe član delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Milica Marković i dodaje da je BiH ostala bez okvirnog datuma jer nije ispunila mnoge uslove.

"Procjene u Evropskoj komisiji su da BiH ne radi na ispunjavanju obaveza na evropskom putu i da će joj trebati mnogo vremena da ispuni uslove jednom kada konačno i ozbiljno krene u taj proces“, kaže Milica Marković.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Mladen Bosić kaže da je ovo loša poruka za Bosnu i Hercegovinu.

"Činjenica da za BiH nije preciziran datum mogućeg prijema u Evropsku uniju (EU) je loša poruka za ovu zemlju, a čini mi se da ni ljudi iz Evrope koji su pravili Strategiju za Zapadni Balkan ne razumiju dovoljno šta za region znači stabilnost BiH“, kazao je za "Deutsche Welle" zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić.

On dodaje da međunarodna zajednica, prvenstveno Evropska unija, ima neku odgovornost prema situaciji u BiH jer je učestvovala u formiranju ovakve dejtonske države i svjesna je kompleksnosti i važnosti političke i sigurnosne stabilnosti BiH za čitav region pa i za Evropu.

"Smatram da treba naći načina na koji bi se u najskorije vrijeme i BiH uključila u voz zemalja koje imaju jasnu perspektivu i vremenski okvir za ulazak u EU. Sjećam se 2004. godine kada je veliki broj zemalja istočne i centralne Evrope primljen u EU, kako je napravljen voz i za one koji u tom trenutku nisu mogli ispuniti sve uslove, a prihvaćeni su iz političkih razloga. Smatram da EU ima mnogo političkih razloga da pomogne da BiH ponovo ne ostane crna rupa u regionu i Evropi", kaže Bosić.

Opozicija podsjeća da su vladajuće političke stranke imale dovoljno vremena da ispune sve uslove za prijem u EU. Kako to nisu učinile, vrijeme je za promjene, a prilika za to su predstojeći opšti izbori, smatra funkcioner Naše stranke i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Denis Grac.

"Ono što je nama potrebno jeste izbor nove vlasti. I iz Strategije EU za Zapadni Balkan se vidi da je stanje u BiH katastrofalno, što je izrazito loša poruka mladima koji još nisu otišli iz ove zemlje. Ovo je dovoljno jasan zaključak i poruka da vlast koja u zadnjih dvadeset godina vlada u BiH mora otići sa političke scene", kategoričan je Grac.

Novinar BHRT-a, Benjamin Butković kaže da je jedina pozitivna poruka iz Strategije EU da proces proširenja neće biti zaustavljen. On u komentaru za "Deutsche Welle" upozorava i na "različite aršine" u postupku pridruživanja.

"Uprkos stalnim pokušajima da se javnost ubijedi kako EU ima jasne kriterije za prijem u punopravno članstvo, očigledno je da su aršini koji se primjenjuju različiti. U slučaju BiH ne uzima se u obzir njeno specifično ustrojstvo i uloga EU u ratnim i poratnim godinama kada je to ustrojstvo nastalo. EU nema snage da jasno kaže kako većina njenih članica islamski faktor u BiH smatra remetilačkim i da s posebnim podozrenjem gleda na mogućnost njegovog ulaska u evropsku porodicu, iako se deklarativno priznaje da su svojim ponašanjem bh. muslimani već dokazali svoje evropsko opredjeljenje", kaže Butković.

Imate pitanje o budućnosti?

Prvo rješavanje međusobnih sporova, pa onda pristup EU

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker upozorio je zemlje Zapadnog Balkana da prije pridruživanja EU moraju riješiti sporove sa susjedima, među njima i granične. Mladen Bosić misli da otvorena granična pitanja BiH i njenih susjeda nisu nerješiva.

"Smatram da se rješenja mogu naći, kako sa Hrvatskom tako i sa Srbijom, a kao primjer za to navodim rješavanje graničnih pitanja sa Crnom Gorom. Treba imati razumijevanja, izbaciti cjepidlačenje iz političkog mentaliteta u našem okruženju i naći rješenja koja su u interesu svih. Uostalom, neriješenih graničnih pitanja ima i među zemljama EU“, kaže Bosić.

Kada su u pitanju granice EU ima decenijski problem sa Kiprom na kojem još uvijek nije riješeno pitanje granica. Milica Marković na primjeru Hrvatske i Slovenije pojašnjava zašto EU više ne želi dopustiti sličnu "avanturu".

"EU sigurno neće primati nove članice ukoliko one imaju neriješena granična pitanja sa susjedima, upravo zbog problema koje danas imaju Slovenija i Hrvatska. To je za EU bila velika pouka. Mislim da granična pitanja BiH i njenih susjeda nisu toliko sporna. Treba samo ispoljiti malo više volje za dogovor kako bi se ta pitanja i riješila", kaže Milica Marković.

Ako neće EU, hoće Rusija

Denis Grac vjeruje da je tretman EU prema BiH mnogo važniji od međusobnih graničnih sporova potencijalnih kandidata.

"Važnije je hoće li EU tretirati BiH kao poseban slučaj u pogledu osnovnih standarda funkcioniranja evropskih država. To je princip građanskog modela, princip jedan čovjek jedan glas, dakle sve ono što nam se u ovom trenutku negira. Mislim da Brisel prvo za sebe treba odlučiti kakvu BiH želi, i kao potencijalnu članicu i kao kandidata. Ne može BiH biti poseban slučaj zbog unutrašnjih odnosa i odnosa u regiji. Standardi moraju biti isti za sve", kaže Grac.

Benjamin Butković smatra kako upravo zahtjev da zemlje Zapadnog Balkana koje se kandidiraju za članstvo moraju riješiti sporna pitanja, posebno ona o granicama, ukazuje na "briselsko licemjerje".

"Ratovi na ovom području vođeni su zbog granica i teško je očekivati da vlasti u kojima još participiraju akteri i zagovarači rata o tome postignu mirno rješenje. Na kraju, Slovenija i Hrvatska nisu međusobno ratovale, pa je granični spor daleko od rješenja. Usudit ću se da procijenim da će ovakav odnos EU prema Zapadnom Balkanu u odugovlačenju prijema zapadnobalkanskih država povećati prostor euroskepticima i širom otvoriti vrata zagovaračima istočnog partnerstva s Rusijom i njenim saveznicima", upozorava Butković.

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić vjeruje da je objava Strategije "dokaz želje i interesa Evropske komisije da potakne dalje proširenje EU", te da Strategija ima veliki broj korisnih ideja.

"Bilo bi uistinu korisno da se ostvari ideja o slanju stručnih misija zemalja članica EU u zemlje Zapadnog Balkana. Stručnjaci bi u šest zemalja išli u savjetodavnoj i ulozi nadgledanja napretka u ispunjavanju uslova iz vladavine prava, procesa javnih nabavki ili borbe protiv korupcije", kaže Ćerimagić.

On napominje da je Strategija objavljena u trenutku kada u zemljama Zapadnog Balkana građani sve manje vjeruju da će te zemlje ikada postati članice EU.

"Zbog toga bi provedba ideja o jasnom i detaljnom objašnjenju standarda koji važe u EU i koji se očekuju od svih zemalja Zapadnog Balkana, te provedba ideje o monitoringu stanja i napretka razotkrili neiskrene reformatore u regionu i otvorili prostor onim iskrenim da svoje izborne kampanje i programe, baziraju na EU temama od kojih će građani imati konkretnu i vidljivu korist", ističe Ćerimagić.

U novoj Strategiji EU za Zapadni Balkan izostavljen je rok do kojeg bi BiH mogla biti primljena u članstvo EU. Bez roka su ostale i Albanija, Makedonija i Kosovo, dok se za Srbiju i Crnu Goru kao važan datum pominje 2025. godina. Za BiH je tek rečeno da bi uz "uz kontinuirani napor i angažman mogla postati kandidat za članstvo".

U Strategiji se, takođe, navodi da EU neće uvoziti "regionalne sporove i nestabilnost" i da bi zemlje koje računaju na prijem morale "značajno ojačati" vladavinu prava. Ističe se i potreba donošenja "posebnih aranžmana" kako zemlje koje uđu prve ne bi blokirale pristup ostalih država Zapadnog Balkana.

Izvor: DW

Preporučujemo