“The Economist”: Na Balkanu se otvaraju “vrata pakla”

“Ako bi Srbija i Kosovo razmijenili dijelove teritorije, proces se tu ne bi zaustavio” naveo je ugledni britanski list “The Economist” u opširnom tekstu o razmjeni teritorija na Balkanu.

Na sajtu britanskog Economista, ističe se da bi mogle biti ogromne posljedice u slučaju razmjene teritorija i da bi “mudrije bilo umanjivanje značaja nacionalnih granica”.

U uvodnom djelu teksta koji je smješten u rubriku “Pojašnjavamo” list je podsjetio da je Kosovo prije deset godina proglasilo nezavisnost od Srbije i da su Albanci, koji čine većinu populacije, “slavili ali da Srbi koji žive u enklavama, nisu”.

Srbija nije priznala Kosovo, piše dalje list, ukazujući na to da kosovski Srbi sebe i dalje smatraju građanima Srbije.

– Situacija je tipična za Balkan, gdje su granice, iskreno govoreći, u neredu – ističe se u tekstu.

Tu su, piše dalje, “Srbi koji žive na Kosovu i Bosni i Hercegovini, gdje imaju svoju sopstvenu republiku (Republika Srpska), Albanci i Bošnjaci (muslimani) koji žive u Srbiji i Grci u Albaniji”.

Nedavno su srpske vlasti, kako je list naveo, predložile da se razgovara o razmjeni teritorije sa kosovskim Albancima.

Imate pitanje o buducnosti?

Lekcije iz prošlosti

– Da li je to razumna ideja? – postavlja pitanje autor teksta i nastavlja sa primjerima “razmjena” iz istorije – 1923. godine Grčka i Turska su se saglasile da razmjene oko dva miliona ljudi.

– Većinsko hrišćansko stanovništvo Turske poslato je u Grčku, a muslimani iz Grčke su poslati u Tursku. To je bilo skoro nasilno preseljenje, ali Grčka i Turska nisu ratovale od tada – navedeno je u tekstu.

Jedino mjesto zbog kojeg se Grčka i Turska sukobljavaju je Kipar, na kome živi izmješano njihovo stanovništvo, konstatuje list.

– To je inspirisalo nacionaliste na Zapadnom Balkanu. Između 1918. i kasnih ’50-ih, mnogi muslimani su ohrabrivani da odu iz Jugoslavije u Tursku. Ali u vrijeme raspada Jugoslavije ’90-ih i dalje je stanovništvo bilo prilično izmešano – piše The Economist i dodaje da su lideri te Jugoslavije u ratu vidjeli etničko čišćenje kao najbolji način da stvore nove nacije-države nenastanjene problematičnim manjinama.

Do 1995. godine, područja istorijski naseljena Srbima u Hrvatskoj su ostala prazna, a na stotine hiljada Srba, Hrvata i Bošnjaka je na sličan način iseljeno iz domova u Bosni i Hercegovini, podsjeća list.

Veliki broj Srba napustio je Kosovo poslije rata, ali je oko 120 000 ostalo, navedeno je u tekstu.

Srpske vlasti žele, navedeno je na sajtu Economista, da razgovaraju o davanju sjevernog dijela Kosova Srbiji, a da, u razmjenu, dijelovi Srbije naseljeni Albancima budu dati Kosovu.

Zagovornici takve ideje ističu da su multietničke države propale na Balkanu, ali, kako je naveo britanski list, „oni ignorišu činjenicu da kada vlade jednom krenu tim putem, proces nema očigledan kraj i ne obraća pažnju na ljudska prava svih uključenih“.

– Ako Srbija i Kosovo započnu ozbiljne razgovore o prekrajanju njihovih granica, uticaj na balkanske zajednice, osim onih u pogođenim dijelovima Kosova i Srbije, može biti veoma dubok – smatra autor teksta.

Referendum o budućnosti Republike Srpske

Onda će, kako piše The Economist, “lideri u Republici Srpskoj održati referendum o budućnosti Republike Srpske, bosanski Hrvati će podnijeti tužbu, a Bošnjaci će se onda boriti da spriječe rasparčavanje njihove podijeljene zemlje”.

List piše da će dalje “Srbija spriječiti bošnjačke nacionaliste u Sandžaku koji sanjaju o ujedinjavanju tog regiona u Veliku Bosnu”.

– U međuvremenu, Albanci u zapadnoj Makedoniji i Crnoj Gori tražiće da se priključe Velikoj Albaniji – naveo je list.

Zagovornici takve ideje voljeli bi, takođe, da prijedine dijelove sjeverne Grčke, gdje bi grčki nacionalisti zatražili dio južne Albanije.

– Ironija u vezi sporne razmjene je u tome da većina kosovskih Srba zapravo živi u enklavama na jugu Kosova, tako da im sporazum ne bi omogućio da žive u Srbiji i oni bi vjerovatno morali da napuste domove – navedeno je u tekstu.

The Economist je ocijenio da bi “srpski zvaničnici manje bili zabrinuti zbog svog stanovništva nego u vezi preduzimanju koraka ka priznanju Kosova – čime bi olakšali svoj put ulaska u EU”.

Zašto je “Balkanizacija” na lošem glasu

– Njih možda ne brine da razmjena teritorija na Balkanu može imati ogromne posljedice – piše list.

Britanski list piše da se mađarski nacionalisti, na kraju krajeva, nisu pomirili sa gubitkom transilvanije u Rumuniji, a rumunski nacionalisti bi željeli da prekroje svoju granicu sa Moldavijom. To su razlozi što je “Balkanizacija” na lošem glasu.

– Kao što je u EU cjelovita, umanjivanje značaja nacionalnih granica bi izgledalo mudrije od njihovog prekrajanja, koje bi, kako je rekao visoki zvaničnik EU, “otvorilo vrata pakla” – zaključak je teksta o razmjeni teritorija na sajtu “The Economist”.

Preporučujemo