Nazivi za mesece su bili u vezi sa prirodnim pojavama. Pošto Sloveni žive na velikim rastojanjima jedni od drugih, dolazilo je do toga da mesec „jun“ Hrvati zovu jun a Poljaci jul, zato što lipa cveta mesec dana ranije na jugu nego na severu Evrope. Takođe, isto je i za mesece „travanj“ i „listopad“ zato što na jugu ranije dolazi proleće i ostala godišnja doba nego na severu.
Stari nazivi za mesece u godini koji su se zadržali u slovenskim jezicima
| Savremeno | Slovenački | Hrvatski | Srpski | Makedonski |
|---|---|---|---|---|
| januar | prosinec | siječanj | koložeg | koložeg |
| februar | svečan | veljača | sečko | sečko |
| mart | sušec | ožujak | derikoža | cutar |
| april | mali traven | travanj | lažitrava | treven |
| maj | veliki traven | svibanj | cvetanj | kosar |
| juni | rožnik | lipanj | trešnjar | žetvar |
| juli | mali srpan | srpanj | žetvar | zlatec |
| avgust | veliki srpan | kolovoz | gumnik | žitar |
| septembar | kimavec | rujan | grozdober | grozdober |
| oktobar | vinotok | listopad | šumopad | listopad |
| novembar | listopad | studeni | studeni | studen |
| decembar | gruden | prosinac | koledar | snežnik |
januar – siječanj – koložeg
Nesigurno je porijeklo ovog naziva. Najčešće je zastupljena teza o izvođenju naziva ovog mjeseca iz sječe drva, no protiv te pretpostavke mogla bi biti činjenica da postoji naziv svečan, svičen, sičan, što ne bi imalo veze sa sječom. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: malobožicnjak (prema blagdanu Bogojavljenja, pavlovščak (po blagdanu obraćenja sv. Pavla, 25. siječnja, prezimec. Tradicionalni slovenski naziv za veljaču glasi svečan, a u nekim krajevima i sečan.
februar – veljača – sečko
Nije sigurno porijeklo naziva ovog mjeseca, no pretpostavlja da označava sve duže dane koji tako postaju veći – „velji.“ Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan.
mart – ožujak – derikoža
Pretpostavlja se da hrvatsko ime ovog mjeseca dolazi od riječi „laž“, što bi označavalo lažljivost, promjenjivost vremena u tome mjesecu. Stariji hrvatski nazivi koji su se rabili u pojedinim krajevima bili su: gregurjevščak (vjerovatno po blagdanu sv. Grgura I., pape, 12. ožujka po starom kalendaru), sušec, protuletnjak.
april – travanj – ložitrava
Hrvatsko i Srpsko ime za ovaj mjesec dolazi od riječi trava. U slovenskom jeziku tradicionalni naziv za travanj glasi mali traven, a za svibanju veliki traven. Stariji nazivi za mjesec travanj u nekim hrvatskim krajevima bili su: jurjevščak (po blagdanu sv. Jurja, 23. travnja, traven, mali traven.</p
maj – svibanj – cvetanj
U hrvatskom jeziku, svibanj je dobio ime po biljci koja se zove sviba|svib(a) (cornus sanguinea). Biljka cvate bijelim cvjetovima u tom mjesecu. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: filipovčak (po blagdanu sv. Filipa, apostola 3. svibnja), rožnjak, sviben, a bila je raširena i uporaba naziva „maj.“
juni – lipanj – trešnjar
U slavenskim jezicima, lipanj je dobio ime po stablu lipi koje u tom mjesecu cvate. U poljskom jeziku postoji sličan naziv (lipiec), ali označuje hrvatski srpanj. Litavski jezik također poznaje naziv liepa za srpanj. Ostali hrvatski nazivi za ovaj mjesec rabljeni su u različitim krajevima, a obuhvaćaju nazive: ivanščak (po blagdanu sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja), klasen, rožencvet.
juli – srpanj – žetvar
Slavensko ime je mjesec dobio po poljodjelskom, ratarskom oruđu srpu, zbog žetve koja se u tom mjesecu obavlja srpom. Sličan naziv neki slavenski narodi upotrebljavaju za hrvatski kolovoz (češki: srpen; poljski: sierpień), dok među tradicionalnim slovenskim nazivima za mjesece postoji mali srpan (hrvatski srpanj) i veliki srpan (hrvatski kolovoz). U pojedinim hrvatskim krajevima za ovaj su se mjesec koristili i nazivi: jakopovščak (po blagdanu sv. Jakova Starijeg, apostola, 25. srpnja), srpen, mali srpen. Stari srpski naziv za juli je žetvar.
avgust – kolovoz – gumnik
U hrvatskom jeziku kolovoz je dobio ime po tome što se u tom mjesecu odvozi pokošeno žito. Ostali slavenski narodi nemaju sličnog naziva za neki mjesec. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.
septembar – rujan – grozdober
Ime „rujan“ dolazi od naziva rujanje, što znači rikanje jelena pred parenje. U češkom jeziku hrvatski listopad nosi naziv říjen. Starije ime mjeseca rujna u nekim hrvatskim krajevima bilo je: malomešnjak (po blagdanu Male Gospe, 8. rujna), rujen, jesenščak. Stari srpski naziv za septembar je vezan sa berbom grožđa: grozdober
oktobar – listopad – šumopad
U slavenskim jezicima, listopad je dobio ime po tome što u tom mjesecu je najveće opadanje lišća u biljaka. U slovenskom, poljskom i češkom jeziku listopad je izvorno ime za hrvatski mjesec studeni. Stari hrvatski nazivi za listopad u nekim su krajevima bili: Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela kojim zapravo 29. rujna završava prethodni mjesec), kožaprst, desetnik.
novembar – studeni
Ime mjeseca označava niske temperature koje njime započinju, koristi se u hrvatskom jeziku, dok je stari naziv na srpskom isti. Stariji hrvatski nazivi ovog mjeseca u pojedinim krajevima bili su: vsesvetčak (po blagdanu Svih svetih, 1. studenog), veternjak, zmiščak.
decembar – prosinac – koledar
Postoji više mogućnosti za određivanje etimologije naziva „prosinac.“ Jedan je hrišćanskoga porijekla upućuje na to da je riječ o mjesecu u kojem se više „prosi“, to jest moli, što bi bilo povezano s adventskim običajima. Drugi prijedlog polazi od toga da je u tom mjesecu zimski solsticij (dan od koga dani postaju duži), pa bi to bio mjesec u kojem sunce „prosine“. Sličan naziv za ovaj mjesec postoji i u češkom jeziku (prosinec), a u slovenskom jeziku tradicionalni naziv prosinec označava siječanj. Stariji hrvatski nazivi koji su bili u upotrebi u pojedinim krajevima bili su: velikobožičnjak (prema Božiću), gruden, dvanajstnik.
