Tokom Prvog svetskog rata i pre toga balkanskih ratova, postojalo je formacijsko zvanje u srpskoj vojsci „ratni slikar”. Ratni slikari ujedno su bili i fotografi koje je po štabovima raspoređivao Obaveštajni odsek, čiji je šef bio potpukovnik Dragutin Dimitrijević Apis.
Bili su u obavezi da snimaju vojne operacije i da ih predaju komandi koja je vršila odabir. Pri štabovima i jedinicama snimali su ratni slikari Vasa Eškićević, Dragoljub Pavlović, Mališa Glišić, Vladimir Becić, Dragomir Glišić, Branko Jevtović.
Pored ovih fotografa susrešćemo i ime Riste Marjanovića, koji je zvanično bio dopisnik „Njujork heralda” i „Ilustrasiona” iz Pariza koji je tokom Velikog rata čestvo veličao pobede srpske vojske ali i hrabrost srpskog naroda.
Među slikarima i fotografima susrešćemo ime jednog Rusa, Samsona Černova, koji je napravio možda najviše fotografskih dokumenata iz ratova od 1912. do 1918. godine i ne samo to, već i nekoliko dokumentarnih filmova i veliki broj umetničkih slika.
Samson Černov bio je dakle ratni fotograf, snimatelj i slikar ruskog porekla koji je svojim fotografijama sačuvao heroizam Srba u tri rata, dva Balkanska i Prvom svetskom ratu.
Černov je u Srbiju stigao 1912. godine kao dopisnik ruskih novina „Novoje vremja” i „Ruskoje slovo”.
Imao je ugovor i sa francuskim izdavačima, pa su njegove fotografije iz perioda Prvog balkanskog rata objavljene u listu „Ilustrasion“ (L'Illustration). Nastavio je sa radom i za vreme Drugog balkanskog rata. Tokom 1913. snimio je dva kratka filma, „Jedrene posle zauzeća“ i „Bitka na Bregalnici“, a u avgustu 1913. priredio je izložbu sa 400-500 fotografija iz perioda balkanskih ratova u Oficirskom domu u Beogradu.
U septembru 1914. vrhovna komanda srpske vojske priključila ga je filmskoj ekipi Đoke M. Bogdanovića, vlasnika bioskopa „Kasina”. Ekipa je snimala dešavanja na frontu prema reci Savi, grad Šabac u ruševinama, prelazak srpske vojske preko Save, dejstva u Sremu i razaranje Beograda.
Fotografija Samsona Černova koja prikazuje srpskog vojnika na Kalemegdanu tokom Prvog svetskog rata.
Fotografija Samsona Černova koja prikazuje srpske vojnike na Krfu 1916. godine

On se i u tom periodu bavio fotografijom i učestvovao je u povlačenju srpske vojske preko Albanije.
Samson Černov je autor i čuvene fotografije srpskog vojnika „Oko sokolovo“ na kojoj je prikazan Dragutin Matić i koja je postala planetarno poznata.
Po dolasku na Krf, predsednik srpske vlade, Nikola Pašić, odlučio je da ga pošalje u Evropu. U Londonu je 5. juna 1916. u Galeriji Kraljevskog instituta otvorena izložba fotografija i akvarela „Srbi, decembra 1915“ s motivima iz ratova 1912-1915, a izložbu je otvorio ruski knez Mihail Mihailovič Romanov.
Izložbi su prisustvovali Nikola Pašić, ambasadori svih savezničkih država i oko 600 drugih zvanica, a sam Černov je tom prilikom govorio o borbama srpskog naroda protiv Turaka i kasnije protiv Austrijanaca i Nemaca.
Černov je i posle Velikog rata svojim radovima prikazivao borbu Srba, pa je tako organizovana i izložba njegovih fotografija u SAD, o čemu je izveštavao i „Njujork tajms“.
Černov je i u Parizu o istoj temi održao seriju predavanja.
Černov, koga pomalo i zaboravljamo, bio je bolji predstavnik Srba u svetu nego mnogi zvaničnici. Svojim izložbama, predavanjima, fotografskom, umetničkom i filmskom aktivnošću, objektivno je izveštavao svet o događajima u Srbiji i na Balkanu.
Bio je ruski Jevrejin, koji je prema podacima srpske obaveštajne službe, u Rusiji imao suprugu i troje dece.
Fotografija Samsona Černova koja prikazuje srpskog vojnika na Kalemegdanu tokom Prvog svetskog rata
