Svet

Pravi Milo paralelnu vladu a nije mu potrebna

U Crnoj Gori se proteklih dana digla velika prašina zbog novog Zakona o predsjedniku Crne Gore koji je u skupštinskoj proceduri, a koji će osobi na toj državničkoj funkciji omogućiti šira ovlašćenja, poput prava da formira svoje savjete, komisije i radne grupe, kao i stalna i privremena radna tijela slično funkcionisanju Vlade.

I dok predstavnici vladajućeg DPS-a poručuju da nije u pitanju ništa novo i neuobičajeno što izlazi iz ustavnih okvira, većina analitičara i opozicija smatraju da se omogućavanjem niza institucija u okviru predsjedničkog kabineta u Crnoj Gori na mala vrata uvodi polupredsjednički sistem, odnosno paralelna vlada, a sve u cilju formalizacije političke moći koju uživa aktuelni predsjednik Milo.

Branka Bošnjakova

Tako potpredsjednica Pokreta za promjene Branka Bošnjak, smatra da se iza novog Zakona o predsjedniku Crne Gore prije svega krije to što Đukanović kao predsjednik faktički želi veća ovlašćenja od predviđenih, iako u vladajućem DPS-u tvrde da mu ta ovlašćenja već Ustavom pripadaju

 

Vrlo je simptomatično da predsjednik države koji je više deklarativna funkcija u Crnoj Gori, gledajući ovlašćenja koja ima po Ustavu, zbog čega se može birati i u Skupštini, a ne neposredno, sada ima pravo da organizuje stalna radna tijela i neka povremena, da ima Generalni sekretarijat sa sekretarom itd… Tako da mi sumnjamo da je ovo lagano uvođenje predsjedničkog sistema i da će se praviti neka paralelna vlada, gdje će Đukanović imati svoje savjetnike za pojedine resore, kao što ima ministre premijer Marković. I mislimo da se to dešava zbog nekog konflikta koji postoji, odnosno pokušaja da Đukanović disciplinuje Markovića.

Branka Bošnjakova

Bošnjakova takođe dodaje da je premijer „Marković očigledno pokazao određenu samostalnost“ u radu, kako ona smatra „nedovoljnu“, ali u svakom slučaju, nešto što je zasmetalo Đukanoviću, te da on „kroz ovaj zakon želi da uvede sebi neka nova ovlašćenja i paralelnu vladu“.

Aleksandar Damjanović

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ističe da predlog zakona o predsjedniku u svakom slučaju nije došao kao sistemski predlog kojim bi se zakonski riješio status predsjednika države, već kako smatra, „samo kao norma koja je pisana za bivšeg i sadašnjeg predsjednika, odnosno za njihove političke potrebe“.

Ne ulazeći u diskriminaciju da zakon ne obuhvata bivše predsjednike i iz zajedničke države, gospodina Bulatovića i gospodina Kostića, niti ranije predsjednike i ne ulazeći u prava koja se daju bivšem predsjedniku, suština jeste da se ovim predlogom zakona pokušava definisati jedna vrsta predsjedničkog kabineta koji bi imao takozvana ’super ovlašćenja‘ u rangu sadašnje vlade

Aleksandar Damjanović

Da li će i kako ta ovlašćenja, kako primjećuje, biti korišćena u smislu formiranja komisija i stalnih i privremenih radnih tijela od strane predsjednika, i da li će predsjednička administracija narasti sa dvadesetak na pedesetak ili stotinak ljudi u narednim godina, tek će se vidjeti, podvlači naš sagovornik.

„Suština jeste da ovaj zakon nije sistemski, da nema fiskalnog uticaja i da daje mogućnost pravljenja Vlade oko predsjednika, odnosno kabineta koji bi faktički bio još jedna vlada. I suština je da imamo diskriminaciju bivših predsjednika države. Tako da je sama namjera i ideja da se pravi Zakon o predsjedniku na mjestu, ali način kako se to radi ostavlja sumnju da se radi za privatnu korist bivšeg predsjednika (Vujanovića) i sadašnjeg predsjednika države (Đukanovića)“

Nebojša Medojević

Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević naglašava da je Crna Gora i dalje pretpolitičko društvo u kojem se moć ne dijeli između institucija sistema, već između interesnih grupa i kartela bliskih vrhu režima.

U martu 2017. godine Američka ambasada je pokrenula jedan projekat da se osnaži Duško Marković u DPS-u i da mu se podvedu opozicione partije pod kontrolom ambasade, odnosno takozvana građanska opozicija, kako bi se na taj način napravila nova transformacija moći suprotno rasporedu stvarne moći u okviru vladajućeg kartela. Taj pokušaj je propao 2017. godine, zato što Marković nije uspio da obezbijedi većinu u predsjedništvu DPS-a“, navodi Medojević.

Nakon što je taj projekat, kako dodaje Medojević, Đukanović prepoznao kao opasnost po sopstvenu poziciju, on se kandidovao za predsjednika Crne Gore i sukobi u vrhu DPS-a su od tada intenzivirani.

„Tako da ovaj Zakon sada predstavlja lagano istiskivanje Duška Markovića koji ima većinu u postojećoj vladi, ali nema većinu u DPS-u, i to je početak konačnog obračuna sa njim. Takođe, Đukanović kao neko ko dugo godina plaća lobiste u Briselu, sada vidi da ova briselska administracija više nema nikakav uticaj i političku moć ni u samom Briselu, niti u regionu. Dakle, Đukanović sada kreće u formiranje paralelne vlade. Ona će imati svoje komisije, tako da će svaki savjetnik Mila Đukanovića koji dobije svoju oblast praktično biti paralelni ministar ili mnogo značajniji ministar nego što je to ministar u vladi Duška Markovića.“

Na koncu, naš sagovornik se za razliku od većine analitičara ne slaže sa ocjenama da se u Crnoj Gori radi o uvođenju predsjedničkog sistema „na mala vrata“, prije svega jer se ta zemlja, smatra on, i dalje nalazi u pretpolitičkom dobu.

Ovo nije ni predsjednički ni parlamentarni sistem, već privatna država, tako da je smiješno govoriti o bilo kakvim institucijama i komparativnim poređenjima sa bilo kim, jasan je Medojević.

Izvor: SPUTNJIK
Piše: Nebojša Popović

Pročitajte još: |

Anketa

Kakav izgled intimne zone vi volite kod svog partnera/partnerke?

Pratite nas

Društvene mreže

© 2016 - 2018 Poligraf. Sva prava zadržana | All Rights Reserved.

Search